Dan planeta Zemlje

images

 

Sama ideja ovog dana rodila se u Kaliforniji kada je senator Gaylord Nelson, mlađi senator iz Wisconsina, u siječnju 1969. svjedočio izlijevanju nafte kraj Santa Barbare. Inspiriran havarijom i onime što je naftna mrlja poharala, javnost je počeo šokirati informacijama o zagađenju vode i zraka. Najavio je i ideju podučavanja utjecaja na okoliš na kampusu fakulteta. Mladi aktivist i zaposlenik Denis Hayes organizirao je predavanje na temu okoliša i to u proljeće, radnim danom, nakon studentskih ispita u vrijeme proljetnog odmora.  Izabrao je upravo 22.travnja.  Hayes je izgradio nacionalno osoblje od 85 članova za promicanje događaja širom zemlje, a napori su se ubrzo proširili tako da uključuju širok spektar organizacija, vjerskih skupina i drugih.  U to vrijeme, 20 milijuna Amerikanaca izišlo je na prosvjede ( 10% ukupnog stanovništva) jer nisu prihvaćali neriješena pitanja poput izlijevanja nafte, sirovih kanalizacija, deponija, pesticida i svega onoga što danas mahnito nastojimo sanirati. Godinu dana nakon, 1970.godine, prvi Dan planeta Zemlje, uspostavljena je prva Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država i donošenje prvih zakona po pitanju okoliša. Osim zakona o okolišu, donesen je Nacionalni zakon o obrazovanju za okoliš, Zakon o zaštiti na radu i Zakon o čistoći i Zakon o zraku. Dvije godine kasnije Kongres je donio Zakon o čistoj vodi. Godinu dana nakon toga, Zakon o ugroženim vrstama i ubrzo nakon Savezni zakon o insekticidima, fungicidima i rodenticidima. Ti su zakoni zaštitili milijune muškaraca, žena i djece od bolesti i smrti, a stotine vrsta zaštitili su od izumiranja.

Dan planeta Zemlje 1990. dao je ogroman poticaj naporima za recikliranje širom svijeta i pomogao utrti put Zemaljskom summitu Ujedinjenih naroda 1992. u Rio de Janeiru.

Danas, Dan planeta Zemlje jest na globalnoj razini, obilježava ga više od milijardu ljudi kao dan akcije za promjenu ljudskog ponašanja, stvaranja globalnih, nacionalnih i lokalnih promjena politike.

Planet Zemlja jedini je u cijelom svemirskom prostranstvu koji nosi život onakav kakav poznajemo. Kompletni, savršeno složeni organizmi, sam čovjek kao savjesno i svjesno biće trenutno nije pronađen nigdje drugo nego jedino tu, na Zemlji. Savršeno ugođeni uvjeti života, vlaga, temperatura, kut nagiba, brzina rotacije, gravitacija i niz drugih činjenica otvara oči na način da je Zemlja (a i mi skupa s njome) baš tamo gdje treba biti. U atom. Planet je jedan biološki sustav čiji krvotok možemo predstaviti kao rijeke, čija su pluća oceani a koža stara, naborana i raspukla – tlo.   Sada treba povući paralelu sa samim sobom. Pazimo što jedemo da bi nam krv ostala čista, pazimo na pluća jer bez pluća jedino možemo disati na aparatima, a kožu njegujemo tonama preparata da bi ostala elastična i mlada. Zašto misliti da gospođi Zemlji ne treba onda neka krema ili je treba dovesti do toga da živi na aparatima. A ako Zemlja ode na aparate, naš životni vijek bit će tek koja godina ili ga više neće ni biti.

Prošlogodišnja situacija s Covidom pokazala je koliko smo krhki, labilni i ono najvažnije : koliko smo štete životnoj sredini nanijeli. Već nakon par dana pandemije, venecijanski kanali bili su bistri, čak su se i ribe upustile u razgledavanje Venecije. Zaključak: Zemlja se vrlo dobro zna pobrinuti za sebe onda kada joj ljudski rod ne smeta. Poplave, klizišta, erupcije,suše, organizmi koje ne vidiš golim okom, potresi, cunamiji, sve su to imunološki ratovi Zemlje u borbi s najvećom njenom bolesti-čovjekom. Vladali smo Zemljom, sada ona vlada nama. Milo za drago.